PITANJE KOMISIJI:
Ministarstvo unutarnjih poslova SAD-a odobrilo je 13. ožujka 2023. projekt Willow – glavni plan razvoja u vrijednosti od 8 milijardi američkih dolara, čiji je nositelj korporacija ConocoPhillips. Projekt se odnosi na vađenje nafte u regiji North Slope na Aljasci, u području nacionalnog ležišta nafte koje je u vlasništvu savezne vlade SAD-a. ConocoPhillips multinacionalna je američka korporacija koja je specijalizirana za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika. U okviru navedenog projekta omogućit će se proizvodnja približno 160 000 barela nafte dnevno te se očekuje da će se svake godine osloboditi 9,2 milijuna metričkih tona ugljikovih emisija koje zagrijavaju planet.
Projekt se smatra globalnom ekološkom katastrofom i u suprotnosti je s nekoliko odredbi Pariškog sporazuma, čija je stranka i EU, kao što je odredba o ograničavanju globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 °C. Riječ je i o katastrofi za sve morske vrste koje žive u pet velikih morskih ekosustava Aljaske.
1. Koje je stajalište Komisije o projektu Willow, koji utječe na cijeli planet i, u neizravnom smislu, podriva napore koje EU ulaže u području zaštite okoliša?
2. Neovisno o prethodno navedenom, hoće li Komisija u nastojanju da provede energetski plan REPowerEU, a posebno da smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, potencijalno kupovati fosilna goriva proizvedena u okviru projekta Willow?
ODGOVOR KOMISIJI:
EU i Sjedinjene Američke Države strateški su partneri koji su i dalje predani postizanju nulte neto stope emisija do 2050. i suradnji s globalnom zajednicom kako bi ograničenje porasta globalne temperature na 1,5 °C i dalje bilo ostvariv cilj, uz istodobnu provedbu pravedne i uključive energetske tranzicije[1]. Zajedničke inicijative, kao što je globalna obveza smanjenja emisija metana, glavni su pokretači smanjenja emisija koje nastaju pri proizvodnji i transportu prirodnog plina.
Međutim, imajući na umu da velika većina emisija iz fosilne industrije nastaje pri krajnjoj potrošnji, treba ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije, postupno ukidanje fosilnih goriva s nesmanjenim emisijama i poboljšanje energetske učinkovitosti na globalnoj razini. Predsjednica Komisije stoga je predložila globalne ciljeve za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost[2] koji bi se mogli donijeti na konferenciji COP28. U skladu sa strategijom REPowerEU EU je, među ostalim, potrošnju plina tijekom posljednje zimske sezone smanjio za gotovo 20 %, a 2022. je u EU-u instaliran rekordni 41 GW kapaciteta za solarnu energiju i 15 GW novih kapaciteta za energiju vjetra.
Projekti izgradnje energetske infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u EU-u, domaće su pitanje i za njih vrijede domaća pravila o izdavanju dozvola i odobrenja. Komisija ne kupuje energiju i ne procjenjuje utjecaj projekata izvan svoje nadležnosti na okoliš. Na tržišnim je silama, u skladu s regulatornim i pravnim okvirom EU-a u području energetike i klime, da odrede koja fosilna goriva dolaze na tržište EU-a.
