PITANJE KOMISIJI:
U svibnju 2022. španjolska vlada najavila je uvođenje reforme kojom se, među ostalim, zagovara menstrualni dopust. To znači da bi žene i druge osobe koje menstruiraju i koje se suočavaju s teškim menstrualnim bolovima i drugim povezanim problemima imale pravo na tri dana dopusta mjesečno, koje bi plaćala država. Unatoč tome što ima sveobuhvatnu politiku dopusta za zaposlenike, i Nizozemska se pridružila javnoj raspravi o menstrualnom dopustu.
1. Koje će mjere Komisija poduzeti kako bi smanjila stigmu povezanu s menstruacijom žena te bi li se ta stigmatizacija mogla smanjiti u okviru strategije za rodnu ravnopravnost 2020.– 2025. i njezina cilja „bez nasilja i stereotipa”?
2. Kako Komisija jamči pristup odgovarajućem i učinkovitom ublažavanju bolova tijekom menstrualnog razdoblja, zaštićenom člankom 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojim se zabranjuje mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje?
3. Na koji način surađuje s Visokim povjerenikom UN-a za ljudska prava, Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNICEF-om u pogledu zajedničkog programa praćenja vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene ili drugih programa za praćenje i poticanje napretka u području menstrualnog zdravlja i higijene?
ODGOVOR KOMISIJE:
1. Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. ne predviđaju se konkretne mjere u vezi s pitanjima koja je postavio uvaženi zastupnik. Međutim, kad je riječ o borbi protiv stereotipa, Komisija je 8. ožujka 2023. pokrenula posebnu kampanju za borbu protiv rodnih stereotipa usmjerenu, među ostalim, na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Osim toga, 2024. namjerava pokrenuti informativnu kampanju o novim pravima na obiteljski dopust i fleksibilne radne uvjete utvrđenima Direktivom 2019/1158. Iako taj instrument ne uključuje menstrualni dopust, njime se doprinosi rješavanju pitanja stereotipa o ulogama i ponašanju žena i muškaraca na radnome mjestu. U smislu stvaranja Europe bez nasilja Komisija je predložila Direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, o kojoj suzakonodavci trenutačno raspravljaju. Nadalje, poduzeti su pozitivni koraci u postupku ratifikacije Istanbulske konvencije EU-a o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
2. EU nije stranka Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Međutim, sve države članice ratificirale su Pakt, stoga su dužne poduzeti mjere na nacionalnoj razini kako bi se poštovale njegove odredbe.
3. U okviru vanjskog djelovanja EU-a, iako Komisija ne financira Zajednički program praćenja Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog kriznog fonda Ujedinjenih naroda za djecu za vodoopskrbu, sanitarne uvjete i higijenu, Akcijskim planom EU-a za rodnu ravnopravnost III., u kojem se iznosi ambiciozna agenda za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena, potiče se djelovanje EU-a kako bi se poboljšalo pristup vodi i pristojnim sanitarnim objektima te reagiralo na neodgovarajuće uvjete za menstrualnu higijenu.
U svojoj strategiji za globalno zdravlje EU podupire univerzalni pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, među ostalim provedbom inicijative Tima Europa za spolno i reproduktivno zdravlje i prava u Africi.
