Povodom objave Indeksa rodne ravnopravnosti za 2023. godinu, zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić, član Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, predstavlja rezultate Indeksa na razini Europske unije s osvrtom na stanje u Hrvatskoj. Indeks je pokazao da Hrvatska ima 60,7 bodova od 100, što je znatno manje od prosjeka Europske unije koji iznosi 70,2 boda.
Indeks rodne ravnopravnosti višedimenzionalan je pokazatelj kojim se mjeri koncept rodne ravnopravnosti i koji pomaže u praćenju napretka u području rodne ravnopravnosti u cijeloj Europskoj uniji. Ovogodišnji Indeks fokus stavlja na klimatske promjene i vezu sa rodnom ravnopravnošću. Usredotočujući se na različite učinke klimatskih promjena na žene i muškarce, Indeks naglašava potrebu za socijalno pravednom tranzicijom koja uzima u obzir potrebe određenih ljudi i skupina.
Kao najbolje rangirane u području rodne ravnopravnosti ističu se Švedska, Nizozemska i Danska. Sa 60,7 bodova od 100 Hrvatska je na 20. mjestu u Europskoj uniji i trenutno smo 9,5 bodova ispod prosjeka EU-a. Od glavnih problema ponovno se ističe rodna nejednakost u političkom sudjelovanju gdje imamo izuzetno malen postotak žena ministrica, a velikih problema imamo i u područjima poput neplaćenog kućnog rada i skrbi o članovima obitelji. U ovoj domeni smo pali za 2,4 boda što je jedan od najvećih padova među svim državama članicama. Kako bi se Hrvatska približila europskom prosjeku, nužno je uvođenje konkretnih mjera sukladno dosadašnjim preporukama europskih institucija.
Zastupnik Matić: „Hrvatska ne radi dovoljno kako bismo ostvarili punu rodnu ravnopravnost, a u mnogim područjima stagniramo ili smo nazadovali. Nisam zadovoljan jer je Hrvatska pala još niže nego što je bila prethodnih godina, s 19. na 20. mjesto na ljestvici i među lošijima smo u Europskoj uniji. Žene se i dalje suočavaju sa mnoštvom prepreka, a osobito je zabrinjavajuće da su žene i dalje nerazmjerno zastupljene u neplaćenom kućanskom radu i u nesigurnim poslovima. To se mora promijeniti.
Ponovno pozivam Vladu RH provede konkretne mjere koje će omogućiti da naše sugrađanke imaju jednaka prava i mogućnosti. Jedno je pričati da vjerujemo u rodnu ravnopravnost, a drugo je provesti to u djelo u vidu konkretnih zakonskih mjera i dodjele financijskih sredstava. To je ono u čemu Vlada RH kaska za ostalim državama članicama.“
