Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a koji obilježavamo 25. studenog, zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić upozorava na porast nasilja nad ženama i djevojkama i ističe kako Europska unija ima priliku donijeti novi zakonodavni okvir kojim će se ojačati mjere prevencije nasilja i sankcioniranja počinitelja i pružiti veća zaštita žrtvama, no dio država članica u Vijeću blokira ovaj proces.
Nova europska Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama odgovor je na porast nasilja u europskom društvu, ali i na mnoštvo propusta u implementaciji Istanbulske konvencije. Na novom zakonodavnom okviru radi se već dugo vremena, a trenutno je tekst na trijalogu u Vijeću. Direktiva bi, ukoliko bude usvojena, omogućila kriminalizaciju niza kaznenih djela, uključujući i nasilje na internetu koje je postalo osobito zabrinjavajuće. Također, Direktivom će se žrtvama osigurati, između ostalog, pravo na traženje naknade i pristup besplatnim telefonskim linijama za pomoć i kriznim centrima za žrtve silovanja.
Zastupnik Matić ističe: „Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijete. Procjenjuje se da je 736 milijuna žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerskog odnosa ili oboje, barem jednom u životu. Ti podaci ocrtavaju realnost situacije i traže konkretne zakonodavne mjere, bez odgode. Ova Direktiva uvodi nova kaznena djela, ali krpa i postojeće rupe u nacionalnim zakonodavstvima.„
Međutim, Matić ističe kako se javljaju problemi u pregovorima s obzirom da dio država članica ne prihvaća zahtjeve Europskog parlamenta, posebice u pogledu uvrštavanja silovanja kao kaznenog djela te se blokira bilo kakav napredak u tom dijelu.
Matić dodaje: „Neshvatljivo je da se države članice odbijaju uvrstiti silovanje kao EU kazneno djelo. Mi zagovaramo princip „DA znači DA“, ali očito je da se neke europske Vlade tome protive. I to unatoč tome što imamo jasne podatke koji govore da je primjerice 15 milijuna adolescentica u dobi od 15 do 19 godina iskusilo prisilni seksualni odnos, odnosno govorimo o tome da je 15 milijuna djevojaka bilo silovano, a 44 -55% žena u Europskoj uniji je iskusilo neki oblik seksualnog uznemiravanja. Brine me i činjenica da već dulje vrijeme nema konkretnog odgovora hrvatske Vlade oko našeg stajališta. Hrvatska je jedna od zemalja koja ima ozbiljan problem s porastom nasilja, a kada vidite posljednje slučajeve gdje su počinitelji nasilja i femicida policijski službenici, onda vam je jasno kako hrvatski sustav štiti žrtve.“
